Istraživački nacrt i odabir metode

Zadnja provjera: listopad 2026.

Isto pitanje – primjerice „pomaže li tjelesna aktivnost raspoloženju?” – može se istražiti na mnogo načina: anketom, praćenjem ljudi kroz godine, laboratorijskim pokusom ili detaljnom studijom nekoliko osoba. Istraživački nacrt je plan koji određuje kako će se prikupiti i analizirati podaci, a izbor nacrta određuje kakve se zaključke smije donijeti. Ova lekcija daje pregled glavnih nacrta i kriterija za njihov odabir.

Glavne vrste nacrta

**Deskriptivni nacrti** opisuju pojavu: koliko je česta, kako izgleda, kod koga se javlja. Tu pripadaju ankete, opažanje i studije slučaja.
**Korelacijski nacrti** ispituju povezanost varijabli bez njihova mijenjanja. Pokazuju kreću li se dvije varijable zajedno, ali ne i što je uzrok (više u lekciji [Korelacija i uzročnost](/lekcija/korelacija-i-uzrocnost)).
**Eksperimentalni nacrti** mijenjaju nezavisnu varijablu i nasumično raspoređuju sudionike u skupine, pa omogućuju uzročne zaključke (više u lekciji [Eksperiment u psihologiji](/lekcija/eksperiment-u-psihologiji)).
**Kvazieksperimentalni nacrti** uspoređuju skupine koje nisu nasumično formirane, primjerice dva razreda, pa su uzročni zaključci slabiji.

Uz to se nacrti razlikuju i po vremenu: **presječni** mjere u jednom trenutku, a **longitudinalni** prate iste ljude kroz vrijeme (više u lekciji [Longitudinalna i presječna istraživanja](/lekcija/longitudinalna-i-presjecna-istrazivanja)).

Kako se bira nacrt

Izbor ovisi o nekoliko pitanja (Shadish i sur., 2002):

1. **Kakvo je pitanje?** Opisno („koliko je…”), povezanosti („je li… povezano s…”) ili uzročno („uzrokuje li…”)?

2. **Što je etički i praktično moguće?** Ne može se nasumično rasporediti ljude u skupine koje doživljavaju traumu ili puše; tada su potrebni korelacijski i longitudinalni nacrti.

3. **Koliko je važna vanjska valjanost?** Laboratorijski pokus daje kontrolu, ali rezultat možda ne vrijedi u svakodnevnom životu.

4. **Koliko je pojava poznata?** Za novu pojavu korisni su istraživački, kvalitativni pristupi; za provjeru preciznih hipoteza strukturirani nacrti.

Nijedan nacrt nije savršen

Svaki nacrt ima prednosti i slabosti. Eksperiment daje najjače uzročne zaključke, ali često u umjetnim uvjetima. Korelacijsko istraživanje može obuhvatiti velik broj ljudi u stvarnom životu, ali ne razdvaja uzrok od posljedice. Zato se najpouzdaniji zaključci obično temelje na **slaganju rezultata iz različitih nacrta** (više u lekciji [Kvaliteta dokaza i sigurnost zaključaka](/lekcija/kvaliteta-dokaza-i-sigurnost-zakljucaka)).

Česte zablude

**„Samo je eksperiment pravo istraživanje.”** Deskriptivni i korelacijski nacrti nužni su za mnoga pitanja.
**„Velik uzorak nadoknađuje slab nacrt.”** Velik korelacijski uzorak ne dokazuje uzročnost.
**„Nacrt se bira prema dostupnim podacima.”** Nacrt treba proizlaziti iz pitanja.

Primjer

Istraživačica želi znati smanjuje li korištenje društvenih mreža zadovoljstvo životom kod adolescenata. Presječna anketa pokazuje slabu negativnu povezanost, ali ne i smjer. Longitudinalno praćenje pokazuje kako se korištenje i zadovoljstvo mijenjaju kroz vrijeme kod istih ljudi. Eksperiment u kojem jedna skupina tjedan dana smanji korištenje mreža daje uzročni podatak, ali za kratko razdoblje i u posebnim uvjetima. Tek zajedno daju uvjerljiviju sliku.

Sažetak

Istraživački nacrt određuje kako se prikupljaju i analiziraju podaci i kakve se zaključke smije donijeti. Deskriptivni nacrti opisuju, korelacijski ispituju povezanost, a eksperimentalni omogućuju uzročne zaključke. Izbor ovisi o pitanju, etičkim i praktičnim ograničenjima i važnosti vanjske valjanosti, a najsigurniji su zaključci koji se temelje na više nacrta.

Povezane lekcije

[Znanstvena metoda u psihologiji](/lekcija/znanstvena-metoda-u-psihologiji)
[Eksperiment u psihologiji](/lekcija/eksperiment-u-psihologiji)
[Korelacija i uzročnost](/lekcija/korelacija-i-uzrocnost)
[Longitudinalna i presječna istraživanja](/lekcija/longitudinalna-i-presjecna-istrazivanja)
[Kvalitativne i kvantitativne metode](/lekcija/kvalitativne-i-kvantitativne-metode)
[Ograničenja psiholoških istraživanja](/lekcija/ogranicenja-psiholoskih-istrazivanja)

Izvori i literatura

Shadish, W. R., Cook, T. D., & Campbell, D. T. (2002). *Experimental and Quasi-Experimental Designs for Generalized Causal Inference*. Houghton Mifflin.