Hipnoza i anksioznost

Zadnja provjera: listopad 2026.

Mnogi ljudi traže hipnozu zbog tjeskobe: straha od letenja, javnog nastupa, ispita, zubara ili općenite napetosti. Hipnoza uključuje opuštanje, usmjeravanje pažnje i zamišljanje, pa se čini prikladnom za takve teškoće. Što pokazuju istraživanja i kako se hipnoza odnosi prema provjerenim liječenjima anksioznosti? Ova lekcija daje pregled.

O anksioznim poremećajima općenito više je u lekciji [Anksiozni poremećaji: psihološki procesi](/lekcija/anksiozni-poremecaji).

Kako se hipnoza koristi kod anksioznosti

U hipnoterapiji anksioznosti obično se kombiniraju:

• **opuštanje** – sugestije smirenosti, težine i topline u tijelu;
• **zamišljanje** – osoba u mašti prolazi kroz situaciju koje se boji, dok ostaje mirna, slično postupnom izlaganju;
• **posthipnotičke sugestije** – primjerice signal za smirivanje koji osoba može koristiti u stvarnoj situaciji (više u lekciji [Posthipnotička sugestija](/lekcija/posthipnoticka-sugestija));
• **samohipnoza** – vježbanje kod kuće (više u lekciji [Samohipnoza](/lekcija/samohipnoza)).

Što pokazuju istraživanja

Meta-analiza kontroliranih istraživanja pokazala je da je hipnoza bila povezana sa smanjenjem anksioznosti u odnosu na kontrolne uvjete, a učinak je bio veći kada je hipnoza kombinirana s drugim psihološkim intervencijama (Valentine i sur., 2019). Autori upozoravaju da su mnoga istraživanja mala i raznolika, pa su potrebna veća i bolja istraživanja.

Dokazi su posebno dosljedni za **anksioznost povezanu s medicinskim zahvatima**, primjerice prije operacija ili stomatoloških zahvata (Häuser i sur., 2016).

Hipnoza i kognitivno-bihevioralna terapija

Za anksiozne poremećaje najbolje istražen psihološki pristup jest kognitivno-bihevioralna terapija, osobito postupno izlaganje situacijama kojih se osoba boji (više u lekciji [Kognitivno-bihevioralna terapija](/lekcija/kognitivno-bihevioralna-terapija)). Hipnoza se može koristiti kao dodatak: starija meta-analiza pokazala je da je dodavanje hipnoze kognitivno-bihevioralnoj terapiji poboljšalo ishode (Kirsch i sur., 1995).

Postoji i rizik: ako hipnoza služi samo kratkotrajnom smirivanju, a osoba i dalje izbjegava situacije kojih se boji, strah se može održavati. Smirivanje je korisno kada pomaže suočavanju, a ne kada ga zamjenjuje.

Kada hipnoza nije dovoljna

• **Teži anksiozni poremećaji**, primjerice panični poremećaj s izraženim izbjegavanjem, opsesivno-kompulzivni poremećaj ili posttraumatski stresni poremećaj, zahtijevaju provjereno liječenje, a hipnoza može biti samo dodatak.
• **Trauma** – hipnoza kod traume zahtijeva iskusnog stručnjaka, jer se mogu javiti intenzivne uspomene, a postoji i rizik sugestivnog oblikovanja sjećanja (više u lekciji [Hipnoza i pamćenje](/lekcija/hipnoza-i-pamcenje)).
• **Tjelesni uzroci** – simptomi nalik anksioznosti mogu imati i tjelesne uzroke, primjerice poremećaje štitnjače, pa je važna procjena.

Primjer

Lana je izmišljena studentica koja se jako boji javnog nastupa. U nekoliko seansi uči samohipnozu i u mašti prolazi kroz izlaganje pred kolegama, pri čemu zamišlja da je smirena i da joj glas zvuči sigurno. Dogovara i signal za smirivanje – lagano spajanje prstiju. Uz to postupno vježba stvarne nastupe, od male skupine prijatelja do seminara. Tjeskoba ne nestaje, ali postaje podnošljiva. Primjer pokazuje hipnozu kao pomoć suočavanju, a ne kao zamjenu za njega (više u lekciji [Vizualizacija i javni nastup](/lekcija/vizualizacija-i-javni-nastup)).

Česta pitanja

• **Hoću li pod hipnozom izgubiti kontrolu?** Ne. Osoba je tijekom hipnoze svjesna i može prekinuti postupak (više u lekciji [Mitovi o hipnozi](/lekcija/mitovi-o-hipnozi)).
• **Koliko seansi je potrebno?** Ovisi o problemu i osobi; kod straha od zahvata ponekad je dovoljno nekoliko susreta, a kod dugotrajnih teškoća hipnoza je dio duljeg liječenja.
• **Mogu li sam ili sama vježbati?** Da, samohipnoza se često uči upravo zato da se vještina koristi izvan seanse (više u lekciji [Samohipnoza](/lekcija/samohipnoza)).
• **Je li hipnoza prikladna za svakoga?** Nije jednako djelotvorna kod svih, a kod nekih stanja, primjerice psihoze, potreban je poseban oprez.

Sažetak

Hipnoza se kod anksioznosti koristi kroz opuštanje, zamišljanje, posthipnotičke sugestije i samohipnozu. Istraživanja pokazuju smanjenje anksioznosti, osobito kod medicinskih zahvata i u kombinaciji s drugim intervencijama, ali su dokazi ograničene kvalitete. Kod anksioznih poremećaja hipnoza je dodatak, a ne zamjena za provjereno liječenje.

Povezane lekcije

• [Hipnoterapija](/lekcija/hipnoterapija)
• [Samohipnoza](/lekcija/samohipnoza)
• [Anksiozni poremećaji: psihološki procesi](/lekcija/anksiozni-poremecaji)
• [Kognitivno-bihevioralna terapija](/lekcija/kognitivno-bihevioralna-terapija)
• [Vođena imaginacija](/lekcija/vodjena-imaginacija)

Izvori i literatura

• Häuser, W., Hagl, M., Schmierer, A. i Hansen, E. (2016). The efficacy, safety and applications of medical hypnosis: A systematic review of meta-analyses. *Deutsches Ärzteblatt International*, 113(17), 289–296. [doi.org/10.3238/arztebl.2016.0289](https://doi.org/10.3238/arztebl.2016.0289)
• Kirsch, I., Montgomery, G. i Sapirstein, G. (1995). Hypnosis as an adjunct to cognitive-behavioral psychotherapy: A meta-analysis. *Journal of Consulting and Clinical Psychology*, 63(2), 214–220. [doi.org/10.1037/0022-006X.63.2.214](https://doi.org/10.1037/0022-006X.63.2.214)
• Valentine, K. E., Milling, L. S., Clark, L. J. i Moriarty, C. L. (2019). The efficacy of hypnosis as a treatment for anxiety: A meta-analysis. *International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis*, 67(3), 336–363. [doi.org/10.1080/00207144.2019.1613863](https://doi.org/10.1080/00207144.2019.1613863)