Herbert A. Simon

Zadnja provjera: listopad 2026.

Herbert Alexander Simon (1916.–2001.) jedno je od rijetkih imena koja su temeljno promijenila nekoliko područja: ekonomiju, teoriju organizacija, psihologiju i računalnu znanost. Pojam **ograničene racionalnosti** mijenja razumijevanje odlučivanja, a računalni programi koje Simon razvija s Allenom Newellom ubrajaju se u početke umjetne inteligencije. Ova lekcija opisuje glavne doprinose.

Život i rad

Simon studira političke znanosti na Sveučilištu u Chicagu i bavi se upravom i organizacijama. Knjiga *Administrativno ponašanje* (1947.) opisuje kako se odluke stvarno donose u organizacijama. Od 1949. do kraja života radi na današnjem Sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu. S Allenom Newellom razvija program Logic Theorist (1956.), koji dokazuje matematičke teoreme, i General Problem Solver. Dobiva Turingovu nagradu 1975., s Newellom, i Nobelovu nagradu za ekonomiju 1978.

Ključne ideje

• **Ograničena racionalnost.** Ljudi nemaju neograničeno vrijeme, informacije i sposobnost računanja, pa ne mogu odlučivati kao savršeno racionalni akteri ekonomskih modela (Simon, 1955).
• **Zadovoljavajuće odlučivanje** (engl. *satisficing*). Umjesto traženja najboljeg rješenja, ljudi biraju prvo rješenje koje je „dovoljno dobro” prema nekom kriteriju.
• **Okolina i um.** Racionalnost ovisi i o strukturi okoline: Simon to opisuje slikom škara, čije su dvije oštrice um i okolina (Simon, 1956).
• **Rješavanje problema kao pretraživanje.** Problemi se mogu opisati kao prostor stanja kroz koji se kreće uz pomoć heuristika, primjerice analize ciljeva i sredstava (više u lekciji [Rješavanje problema](/lekcija/rjesavanje-problema)).
• **Stručnost i grupiranje.** S Williamom Chaseom pokazuje da šahovski majstori bolje pamte smislene položaje na ploči, ali ne i nasumično razmještene figure, jer prepoznaju poznate obrasce (Chase i Simon, 1973; više u lekciji [Razvoj stručnosti i stjecanje vještina](/lekcija/razvoj-strucnosti-i-stjecanje-vjestina)).

Utjecaj i kritike

Ideja ograničene racionalnosti utječe na bihevioralnu ekonomiju, istraživanja heuristika i teoriju organizacija (više u lekcijama [Je li ljudsko mišljenje racionalno?](/lekcija/je-li-ljudsko-misljenje-racionalno) i [Donošenje odluka u organizacijama](/lekcija/donosenje-odluka-u-organizacijama)). Računalni modeli mišljenja postaju temelj kognitivne znanosti. Kritičari upozoravaju da rani modeli umjetne inteligencije precjenjuju koliko se ljudsko mišljenje može opisati simboličkim pravilima i da su optimistična predviđanja o brzom napretku umjetne inteligencije iz 1950-ih bila pretjerana.

Sažetak

Herbert Simon uvodi ograničenu racionalnost i zadovoljavajuće odlučivanje, opisuje rješavanje problema kao pretraživanje i s Allenom Newellom razvija rane programe umjetne inteligencije. Rad utječe na ekonomiju, psihologiju i računalnu znanost, uz kritike pretjeranog oslanjanja na simbolička pravila.

Povezane lekcije

• [Je li ljudsko mišljenje racionalno?](/lekcija/je-li-ljudsko-misljenje-racionalno)
• [Donošenje odluka](/lekcija/donosenje-odluka)
• [Rješavanje problema](/lekcija/rjesavanje-problema)
• [Heuristike](/lekcija/heuristike)
• [Um i umjetna inteligencija](/lekcija/um-i-umjetna-inteligencija)

Izvori i literatura

• Chase, W. G. i Simon, H. A. (1973). Perception in chess. *Cognitive Psychology*, 4(1), 55–81. [doi.org/10.1016/0010-0285(73)90004-2](https://doi.org/10.1016/0010-0285%2873%2990004-2)
• Simon, H. A. (1955). A behavioral model of rational choice. *The Quarterly Journal of Economics, 69*(1), 99–118. https://doi.org/10.2307/1884852
• Simon, H. A. (1956). Rational choice and the structure of the environment. *Psychological Review*, 63(2), 129–138. [doi.org/10.1037/h0042769](https://doi.org/10.1037/h0042769)