George Lakoff

Zadnja provjera: listopad 2026.

George Philip Lakoff (r. 1941.) jedno je od utemeljiteljskih imena **kognitivne lingvistike**. Knjiga *Metafore koje živimo* (1980.), napisana s filozofom Markom Johnsonom, tvrdi da metafore nisu samo ukras jezika, nego temeljni način na koji ljudi razumiju apstraktne pojmove. Ova lekcija opisuje Lakoffove ideje i njihovu empirijsku provjeru.

Život i rad

Lakoff studira matematiku i englesku književnost na MIT-u, a doktorira lingvistiku na Sveučilištu Indiana. Isprva radi unutar generativne lingvistike Noama Chomskog, a zatim sudjeluje u pokretu „generativne semantike”, koji se razilazi s Chomskyjem oko odnosa značenja i gramatike. Od 1972. radi na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyju. Uz *Metafore koje živimo* (Lakoff i Johnson, 1980) objavljuje knjige *Žene, vatra i opasne stvari* (1987.), o kategorizaciji, te knjige o političkom uokvirivanju.

Ključne ideje

• **Pojmovne metafore.** Apstraktne pojmove razumijemo kroz konkretnija iskustva. Na primjer, „rasprava je rat”: braniti stav, napasti argument, pobijediti u raspravi; „vrijeme je novac”: trošiti, štedjeti, gubiti vrijeme (više u lekciji [Jezik i mišljenje](/lekcija/jezik-i-misljenje)).
• **Utjelovljeni um.** Mišljenje je ukorijenjeno u tjelesnom iskustvu – kretanju, prostoru, opažanju – pa se mnoge metafore temelje na tjelesnim odnosima, poput „više je gore”.
• **Kategorije i prototipi.** Nadovezujući se na rad Eleanor Rosch, Lakoff opisuje kategorije kao strukture s tipičnim središtem i proširenjima, a ne kao skupove sa strogim granicama.
• **Uokvirivanje.** U politici isti problem može se opisati različitim okvirima, primjerice „porezno olakšanje” sugerira da su porezi teret, što utječe na to kako ljudi razmišljaju o problemu.

Utjecaj i kritike

Lakoffov rad utječe na lingvistiku, filozofiju, psihologiju, političku komunikaciju i marketing (više u lekciji [Odnos jezika, mišljenja i kulture](/lekcija/odnos-jezika-misljenja-i-kulture)). Pokusi pokazuju da metafore mogu utjecati na zaključivanje: kad je kriminal opisan kao „zvijer” umjesto kao „virus”, sudionici češće predlažu strože kažnjavanje (Thibodeau i Boroditsky, 2011). Kasnije replikacije pokazuju slabije i manje dosljedne učinke (Steen i sur., 2014). Kritičari upozoravaju i da su mnoge tvrdnje o pojmovnim metaforama izvedene iz jezičnih primjera, a ne iz pokusa, te da postojanje metaforičnog izraza ne dokazuje da ljudi stvarno misle kroz tu metaforu.

Sažetak

George Lakoff s Markom Johnsonom razvija teoriju pojmovne metafore, prema kojoj ljudi apstraktne pojmove razumiju kroz konkretna, tjelesna iskustva, i primjenjuje ideju uokvirivanja na politiku. Pokusi pokazuju da metafore mogu utjecati na zaključivanje, ali su učinci manji i manje dosljedni nego što se tvrdilo.

Povezane lekcije

• [Jezik i mišljenje](/lekcija/jezik-i-misljenje)
• [Odnos jezika, mišljenja i kulture](/lekcija/odnos-jezika-misljenja-i-kulture)
• [Eleanor Rosch](/lekcija/eleanor-rosch)
• [Noam Chomsky](/lekcija/noam-chomsky)
• [Jezik i utjecaj](/lekcija/jezik-i-utjecaj)

Izvori i literatura

• Lakoff, G., & Johnson, M. (1980). *Metaphors We Live By*. University of Chicago Press.
• Steen, G. J., Reijnierse, W. G. i Burgers, C. (2014). When do natural language metaphors influence reasoning? A follow-up study to Thibodeau and Boroditsky (2013). *PLOS ONE*, 9(12), e113536. [doi.org/10.1371/journal.pone.0113536](https://doi.org/10.1371/journal.pone.0113536)
• Thibodeau, P. H. i Boroditsky, L. (2011). Metaphors we think with: The role of metaphor in reasoning. *PLOS ONE*, 6(2), e16782. [doi.org/10.1371/journal.pone.0016782](https://doi.org/10.1371/journal.pone.0016782)