George A. Miller

Zadnja provjera: listopad 2026.

George Armitage Miller (1920.–2012.) jedno je od ključnih imena **kognitivne revolucije** – prijelaza s biheviorizma na proučavanje mentalnih procesa. Millerov članak o „čarobnom broju sedam” (1956.) jedan je od najcitiranijih radova u psihologiji. Ova lekcija opisuje Millerove doprinose i ono što se o kapacitetu pamćenja zna danas.

Život i rad

Miller studira govor i psihologiju, a tijekom Drugog svjetskog rata na Harvardu istražuje razumljivost govora u bučnim vojnim komunikacijama. Radi na Harvardu, MIT-u, Sveučilištu Rockefeller i Sveučilištu Princeton. S Jeromeom Brunerom 1960. osniva Centar za kognitivne studije na Harvardu. Godine 1969. vodi Američku psihološku udrugu i u nastupnom govoru poziva psihologe da „poklone psihologiju” javnosti, čineći je korisnom u svakodnevnom životu. Na Princetonu pokreće WordNet, leksičku bazu engleskog jezika koja se koristi u računalnoj obradi jezika.

Ključne ideje

• **Ograničen kapacitet.** U članku „Čarobni broj sedam, plus ili minus dva” Miller primjećuje da ljudi u različitim zadacima – razlikovanju podražaja i neposrednom pamćenju – mogu obraditi otprilike sedam jedinica (Miller, 1956).
• **Grupiranje** (engl. *chunking*). Kapacitet se ne mjeri brojem pojedinačnih znamenki ili slova, nego smislenih cjelina; grupiranjem informacija u veće cjeline pamti se više (više u lekciji [Kratkoročno i dugoročno pamćenje](/lekcija/kratkorocno-i-dugorocno-pamcenje)).
• **Planovi i povratna veza.** U knjizi *Planovi i struktura ponašanja* (1960.), s Eugeneom Galanterom i Karlom Pribramom, Miller opisuje ponašanje kao izvršavanje planova uz stalnu provjeru (model TOTE: test–operacija–test–izlaz) (Miller i sur., 1960).
• **Psihologija jezika.** Miller pridonosi nastanku psiholingvistike i povezivanju psihologije s lingvistikom Noama Chomskog.

Utjecaj i kritike

Millerov rad pomaže uspostaviti kognitivnu psihologiju i ideju čovjeka kao sustava koji obrađuje informacije. Kasnija istraživanja pokazuju da je „sedam” precijenjeno: kad se onemogući grupiranje i ponavljanje, kapacitet kratkoročnog pamćenja iznosi oko četiri cjeline (Cowan, 2001; više u lekciji [Radno pamćenje](/lekcija/radno-pamcenje)). Sam Millerov članak zapravo je napisan s dozom humora i ne tvrdi da je sedam točna granica. Popularni savjeti da sve treba svoditi na „sedam stavki” nemaju čvrstu osnovu.

Sažetak

George A. Miller opisuje ograničen kapacitet obrade i grupiranje informacija, sudjeluje u osnivanju kognitivne psihologije i psiholingvistike te pokreće WordNet. Kapacitet kratkoročnog pamćenja danas se procjenjuje na oko četiri cjeline, a ne sedam.

Povezane lekcije

• [Kratkoročno i dugoročno pamćenje](/lekcija/kratkorocno-i-dugorocno-pamcenje)
• [Radno pamćenje](/lekcija/radno-pamcenje)
• [Jerome Bruner](/lekcija/jerome-bruner)
• [Noam Chomsky](/lekcija/noam-chomsky)
• [Glavne škole psihologije](/lekcija/glavne-skole-psihologije)

Izvori i literatura

• Cowan, N. (2001). The magical number 4 in short-term memory: A reconsideration of mental storage capacity. *Behavioral and Brain Sciences, 24*(1), 87–114. https://doi.org/10.1017/S0140525X01003922
• Miller, G. A. (1956). The magical number seven, plus or minus two: Some limits on our capacity for processing information. *Psychological Review, 63*(2), 81–97. https://doi.org/10.1037/h0043158
• Miller, G. A., Galanter, E. i Pribram, K. H. (1960). *Plans and the structure of behavior*. Holt, Rinehart and Winston.