Francis Galton

Zadnja provjera: listopad 2026.

Sir Francis Galton (1822.–1911.) jedno je od ključnih imena u proučavanju individualnih razlika i u razvoju statističkih metoda koje psihologija i danas koristi. Istodobno Galton uvodi **eugeniku**, ideju o „poboljšanju” ljudske vrste selektivnim razmnožavanjem, koja je kasnije poslužila za opravdanje prisilnih sterilizacija i diskriminacije. Ova lekcija opisuje oba dijela Galtonova nasljeđa.

Život i rad

Galton, u rodu s Charlesom Darwinom, studira medicinu i matematiku, putuje Afrikom i bavi se meteorologijom, zemljopisom i identifikacijom otisaka prstiju. Pod utjecajem Darwinove teorije počinje proučavati nasljeđivanje ljudskih sposobnosti. U knjizi *Hereditary Genius* (1869.) analizira obiteljske veze istaknutih ljudi. Na Međunarodnoj zdravstvenoj izložbi u Londonu 1884. otvara antropometrijski laboratorij u kojem tisuće posjetitelja mjeri vrijeme reakcije, oštrinu vida i snagu stiska (Schultz i Schultz, 2015).

Doprinosi metodologiji

• **Korelacija i regresija.** Galton uvodi ideju korelacije i opisuje regresiju prema prosjeku: djeca vrlo visokih roditelja u prosjeku su niža od njih. Matematički razvoj korelacijskog koeficijenta dovršava Karl Pearson (više u lekciji [Korelacija i uzročnost](/lekcija/korelacija-i-uzrocnost)).
• **Upitnici.** Među prvima koristi upitnike za prikupljanje podataka od velikog broja ljudi.
• **Proučavanje blizanaca.** Predlaže usporedbu blizanaca kako bi se razdvojio utjecaj nasljeđa i okoline (više u lekciji [Studije blizanaca i posvojenja](/lekcija/studije-blizanaca-i-posvojenja)).
• **Izraz „priroda i odgoj”.** Popularizira suprotstavljanje nasljeđa i okoline (engl. *nature and nurture*).

Eugenika i njezine posljedice

Galton 1883. uvodi pojam eugenike. Eugenički pokreti početkom 20. stoljeća utječu na zakone o prisilnoj sterilizaciji u više zemalja, na ograničavanje useljavanja i na nacističku rasnu politiku. Galtonovi zaključci o nasljeđivanju sposobnosti također zanemaruju golemu ulogu obrazovanja, bogatstva i društvenog položaja istaknutih obitelji. Danas se eugenika smatra znanstveno pogrešnom i etički neprihvatljivom, a University College London 2020. uklanja Galtonovo ime s prostorija i katedri.

Utjecaj i kritike

Galtonovi testovi jednostavnih osjetilnih i motoričkih sposobnosti nisu se pokazali dobrim pokazateljima inteligencije. Ipak, ideja da se individualne razlike mogu mjeriti i statistički analizirati postaje temelj diferencijalne psihologije i psihometrije (više u lekciji [Psihometrija](/lekcija/psihometrija)).

Sažetak

Francis Galton uvodi korelaciju i regresiju, upitnike i proučavanje blizanaca te potiče mjerenje individualnih razlika. Istodobno utemeljuje eugeniku, koja je imala teške društvene posljedice i danas se smatra znanstveno pogrešnom i etički neprihvatljivom. Galtonovo nasljeđe pokazuje kako se metodološki doprinosi i štetne ideje mogu isprepletati.

Povezane lekcije

• [Korelacija i uzročnost](/lekcija/korelacija-i-uzrocnost)
• [Studije blizanaca i posvojenja](/lekcija/studije-blizanaca-i-posvojenja)
• [Psihometrija](/lekcija/psihometrija)
• [Nasljeđe i okolina (biologija)](/lekcija/nasledje-i-okolina-bioloske-osnove)
• [Što je inteligencija?](/lekcija/sto-je-inteligencija)

Izvori i literatura

• Galton, F. (1869). *Hereditary Genius: An Inquiry into Its Laws and Consequences*. Macmillan.
• Galton, F. (1886). Regression towards mediocrity in hereditary stature. *The Journal of the Anthropological Institute of Great Britain and Ireland*, 15, 246–263. [doi.org/10.2307/2841583](https://doi.org/10.2307/2841583)
• Schultz, D. P., & Schultz, S. E. (2015). *A History of Modern Psychology* (11th ed.). Cengage Learning.