Endel Tulving

Zadnja provjera: listopad 2026.

Endel Tulving (1927.–2023.) jedno je od najutjecajnijih imena u istraživanju pamćenja. Razlikovanje **epizodičkog** i **semantičkog** pamćenja, koje Tulving uvodi 1972., postaje temeljna podjela dugoročnog pamćenja. Ova lekcija opisuje Tulvingove doprinose.

Život i rad

Tulving potječe iz Estonije, koju napušta tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon rata u Njemačkoj seli u Kanadu, studira na Sveučilištu u Torontu, a doktorira na Harvardu 1957. Veći dio karijere radi na Sveučilištu u Torontu, s razdobljem na Sveučilištu Yale, a kasnije i na Institutu Rotman u Torontu, gdje istražuje pamćenje metodama snimanja mozga.

Ključne ideje

• **Epizodičko i semantičko pamćenje.** Epizodičko pamćenje odnosi se na osobno doživljene događaje smještene u vrijeme i prostor, a semantičko na opće znanje o svijetu, neovisno o tome kada je naučeno (Tulving, 1972; više u lekcijama [Epizodičko pamćenje](/lekcija/epizodicko-pamcenje) i [Semantičko pamćenje](/lekcija/semanticko-pamcenje)).
• **Dostupnost i pristupačnost.** Informacija može biti pohranjena (dostupna), ali u određenom trenutku nepristupačna; prikladni znakovi za prisjećanje mogu je vratiti (Tulving i Pearlstone, 1966).
• **Specifičnost kodiranja.** Prisjećanje je najbolje kad znakovi pri prisjećanju odgovaraju onome što je kodirano pri učenju (Tulving i Thomson, 1973). To objašnjava zašto kontekst učenja pomaže prisjećanju.
• **Autonoetička svijest i mentalno putovanje kroz vrijeme.** Epizodičko pamćenje uključuje svijest o sebi kao osobi koja je nešto doživjela, i sposobnost da se u mislima vrati u prošlost ili zamisli budućnost (Tulving, 1985, 2002).

Tulving i suradnici dugo proučavaju pacijenta K. C., koji nakon ozljede mozga gubi

Istraživanje slučaja K. C.

Tulving i suradnici dugo proučavaju osobu poznatu kao K. C., koja nakon ozljede mozga gubi

Tulving i suradnici dugo proučavaju pacijenta K. C., koji nakon ozljede mozga gubi gotovo svako epizodičko pamćenje, ali zadržava znatan dio semantičkog znanja o vlastitom životu i svijetu. Slučaj podupire ideju o razlikovanju dviju vrsta pamćenja (više u lekciji [Studije slučaja (istraživanja)](/lekcija/studije-slucaja-istrazivanja)).

Utjecaj i kritike

Tulvingova podjela ostaje temeljna u psihologiji i neuroznanosti pamćenja (više u lekciji [Mozak i pamćenje](/lekcija/mozak-i-pamcenje)). Kritičari upozoravaju da granica između epizodičkog i semantičkog pamćenja nije oštra: ponovljena iskustva postupno postaju opće znanje, a semantičko znanje oblikuje prisjećanje događaja. Postoji i rasprava o tome jesu li to zasebni sustavi ili različiti načini korištenja istog sustava.

Sažetak

Endel Tulving razlikuje epizodičko i semantičko pamćenje, opisuje razliku između dostupnosti i pristupačnosti, načelo specifičnosti kodiranja i autonoetičku svijest. Podjela je temeljna za istraživanje pamćenja, iako granica između dviju vrsta pamćenja nije oštra.

Povezane lekcije

• [Epizodičko pamćenje](/lekcija/epizodicko-pamcenje)
• [Semantičko pamćenje](/lekcija/semanticko-pamcenje)
• [Kako funkcionira pamćenje?](/lekcija/kako-funkcionira-pamcenje)
• [Mozak i pamćenje](/lekcija/mozak-i-pamcenje)
• [Modeli pamćenja: pregled](/lekcija/modeli-pamcenja-pregled)

Izvori i literatura

• Tulving, E. (1972). Episodic and semantic memory. U E. Tulving i W. Donaldson (ur.), *Organization of Memory* (str. 381–403). Academic Press.
• Tulving, E. (1985). Memory and consciousness. *Canadian Psychology/Psychologie canadienne, 26*(1), 1–12. https://doi.org/10.1037/h0080017
• Tulving, E. (2002). Episodic memory: From mind to brain. *Annual Review of Psychology, 53*, 1–25. https://doi.org/10.1146/annurev.psych.53.100901.135114
• Tulving, E., & Pearlstone, Z. (1966). Availability versus accessibility of information in memory for words. *Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior, 5*(4), 381–391. https://doi.org/10.1016/S0022-5371(66)80048-8
• Tulving, E. i Thomson, D. M. (1973). Encoding specificity and retrieval processes in episodic memory. *Psychological Review*, 80(5), 352–373. [doi.org/10.1037/h0020071](https://doi.org/10.1037/h0020071)