Ed Diener

Zadnja provjera: listopad 2026.

Edward Francis Diener (1946.–2021.) jedno je od ključnih imena znanstvenog proučavanja **subjektivne dobrobiti** – onoga što se u svakodnevnom govoru naziva srećom. Diener pokazuje da se sreća može pouzdano mjeriti i istraživati, a Dienerova **Ljestvica zadovoljstva životom** postaje jedna od najkorištenijih mjera u psihologiji. Ova lekcija opisuje glavne doprinose.

Život i rad

Diener odrasta na farmi u Kaliforniji, studira na Državnom sveučilištu Fresno i doktorira na Sveučilištu Washington. Veći dio karijere radi na Sveučilištu Illinois u Urbana-Champaignu, a kasnije i na sveučilištima Utah i Virginia te savjetuje Gallupovu organizaciju, koja provodi svjetska istraživanja dobrobiti.

Ključni doprinosi

• **Sastavnice subjektivne dobrobiti.** Subjektivna dobrobit uključuje **zadovoljstvo životom** kao cjelokupnu procjenu, **česte pozitivne emocije** i **rijetke negativne emocije** (Diener, 1984).
• **Ljestvica zadovoljstva životom.** Kratka ljestvica od pet tvrdnji, poput „U većini pogleda moj je život blizu idealnog”, pokazuje dobru pouzdanost i koristi se u tisućama istraživanja (Diener i sur., 1985; više u lekciji [Upitnici dobrobiti](/lekcija/upitnici-dobrobiti)).
• **Vrlo sretni ljudi.** Usporedba najsretnijih studenata s ostalima pokazuje da su dobri društveni odnosi gotovo nužan, ali ne i dovoljan uvjet visoke sreće (Diener i Seligman, 2002).
• **Novac i sreća.** Prihod je povezan sa zadovoljstvom životom, osobito u siromašnijim zemljama i kod ljudi s niskim prihodima, a povezanost slabi pri višim prihodima. Zadovoljenje osnovnih i psiholoških potreba povezano je s dobrobiti u mnogim kulturama (Tay i Diener, 2011).
• **Sreća ima posljedice.** S Sonjom Lyubomirsky i Laurom King pokazuje da su česte pozitivne emocije povezane s uspjehom u radu, odnosima i zdravlju, i da dio te povezanosti vjerojatno ide od sreće prema uspjehu (Lyubomirsky i sur., 2005).

Utjecaj i kritike

Dienerov rad pridonosi tome da se dobrobit mjeri u državnim statistikama i međunarodnim izvješćima, a mjere subjektivne dobrobiti koriste se uz ekonomske pokazatelje (više u lekciji [Pozitivna psihologija](/lekcija/pozitivna-psihologija)). Kritičari upozoravaju da samoprocjene zadovoljstva ovise o trenutnom raspoloženju, kulturnim normama izražavanja i načinu postavljanja pitanja te da subjektivna dobrobit ne obuhvaća sve aspekte dobrog života, poput smisla i osobnog rasta, koje naglašavaju pristupi psihološke dobrobiti (više u lekciji [Carol Ryff](/lekcija/carol-ryff)).

Sažetak

Ed Diener pokazuje da se subjektivna dobrobit može pouzdano mjeriti, razvija Ljestvicu zadovoljstva životom i istražuje uvjete sreće, uključujući odnose i prihode. Rad utječe na znanost i javne politike, uz upozorenja o ograničenjima samoprocjena.

Povezane lekcije

• [Upitnici dobrobiti](/lekcija/upitnici-dobrobiti)
• [Pozitivna psihologija](/lekcija/pozitivna-psihologija)
• [Carol Ryff](/lekcija/carol-ryff)
• [Sonja Lyubomirsky](/lekcija/sonja-lyubomirsky)
• [Radost](/lekcija/radost)

Izvori i literatura

• Diener, E. (1984). Subjective well-being. *Psychological Bulletin*, 95(3), 542–575. [doi.org/10.1037/0033-2909.95.3.542](https://doi.org/10.1037/0033-2909.95.3.542)
• Diener, E., Emmons, R. A., Larsen, R. J. i Griffin, S. (1985). The Satisfaction With Life Scale. *Journal of Personality Assessment*, 49(1), 71–75. [doi.org/10.1207/s15327752jpa4901_13](https://doi.org/10.1207/s15327752jpa4901_13)
• Diener, E. i Seligman, M. E. P. (2002). Very happy people. *Psychological Science*, 13(1), 81–84. [doi.org/10.1111/1467-9280.00415](https://doi.org/10.1111/1467-9280.00415)
• Lyubomirsky, S., King, L., & Diener, E. (2005). The benefits of frequent positive affect: Does happiness lead to success? *Psychological Bulletin, 131*(6), 803–855. https://doi.org/10.1037/0033-2909.131.6.803
• Tay, L. i Diener, E. (2011). Needs and subjective well-being around the world. *Journal of Personality and Social Psychology*, 101(2), 354–365. [doi.org/10.1037/a0023779](https://doi.org/10.1037/a0023779)