Daniel Kahneman

Zadnja provjera: listopad 2026.

Daniel Kahneman (1934.–2024.) jedno je od najutjecajnijih imena psihologije prosuđivanja i odlučivanja. Za rad nastao u suradnji s Amosom Tverskym Kahneman 2002. dobiva Nobelovu nagradu za ekonomiju. Ova lekcija usmjerena je na Kahnemanove doprinose izvan te suradnje – pažnju, dobrobit i dva sustava mišljenja – a heuristike i teoriju izgleda opisuje lekcija [Amos Tversky](/lekcija/amos-tversky).

Život i rad

Kahnemanovo djetinjstvo prolazi u Parizu, gdje obitelj tijekom nacističke okupacije preživljava skrivajući se. Nakon rata seli u Palestinu, studira psihologiju na Hebrejskom sveučilištu i u izraelskoj vojsci razvija postupak razgovora za odabir regruta. Doktorira na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyju, a radi na Hebrejskom sveučilištu, Sveučilištu British Columbia, Berkeleyju i od 1993. na Sveučilištu Princeton. Knjiga *Misliti, brzo i sporo* (2011.) postaje svjetski poznata (Kahneman, 2011).

Ključni doprinosi

Utjecaj i kritike

Kahnemanov rad utječe na ekonomiju, medicinu, javne politike i istraživanja dobrobiti (više u lekciji [Donošenje odluka](/lekcija/donosenje-odluka)). Dio istraživanja prikazanih u *Misliti, brzo i sporo*, osobito o prajmingu ponašanja, nije se repliciralo; Kahneman to javno priznaje i 2012. poziva istraživače da sustavno provjere te nalaze (više u lekciji [Replikacija istraživanja](/lekcija/replikacija-istrazivanja)). Kritičari upozoravaju i da je podjela na dva sustava pojednostavljena metafora, a ne precizan model.

Sažetak

Daniel Kahneman opisuje pažnju kao napor, razlikuje doživljeno i zapamćeno sebstvo, istražuje odnos novca i dobrobiti te popularizira ideju dvaju sustava mišljenja, a za rad s Amosom Tverskym dobiva Nobelovu nagradu za ekonomiju. Dio popularno prikazanih nalaza nije se repliciralo, što Kahneman otvoreno priznaje.

Povezane lekcije

Izvori i literatura