Clark Hull

Zadnja provjera: listopad 2026.

Clark Leonard Hull (1884.–1952.) pokušava izgraditi teoriju ponašanja po uzoru na fiziku: s postulatima, matematičkim jednadžbama i predviđanjima koja se mogu provjeriti. **Teorija smanjenja nagona** sredinom 20. stoljeća jedna je od najutjecajnijih teorija motivacije i učenja. Ova lekcija opisuje Hullov pristup i razloge napuštanja teorije.

Život i rad

Hull odrasta na farmi u državi New York i, unatoč teškoj bolesti u mladosti, studira i doktorira na Sveučilištu Wisconsin. Rano istražuje stvaranje pojmova, mjerenje sposobnosti i hipnozu, o kojoj objavljuje jedno od prvih sustavnih eksperimentalnih istraživanja (1933.). Od 1929. radi na Sveučilištu Yale, gdje okuplja velik broj istraživača i studenata. Djelo *Načela ponašanja* (1943.) postaje jedna od najcitiranijih knjiga u psihologiji toga razdoblja (Hull, 1943).

Ključne ideje

• **Hipotetičko-deduktivna metoda.** Teorija počinje postulatima, iz kojih se izvode predviđanja; pokusi ih potvrđuju ili opovrgavaju, a postulati se prema tome mijenjaju.
• **Smanjenje nagona.** Biološke potrebe stvaraju stanje napetosti – nagon – a ponašanje koje smanjuje nagon se potkrepljuje (više u lekciji [Teorija nagona](/lekcija/teorija-nagona)).
• **Snaga navike.** Veza između podražaja i odgovora jača s brojem potkrijepljenih pokušaja.
• **Jednadžba ponašanja.** Vjerojatnost odgovora ovisi o umnošku snage navike i nagona, uz kasnije dodane čimbenike poput vrijednosti poticaja.

Utjecaj i kritike

Hullova teorija potiče velik broj pokusa i preciznost u formuliranju hipoteza, a pojmovi poput nagona utječu na teorije motivacije i socijalnog učenja. Neki Hullovi studenti, primjerice Neal Miller i John Dollard, povezuju teoriju učenja s psihoanalizom.

Teorija se postupno napušta. Životinje uče i bez smanjenja nagona – primjerice iz znatiželje – a podražaji koji povećavaju napetost mogu biti nagrađujući. Pokusi Edwarda Tolmana pokazuju da se učenje odvija i bez potkrepljenja (više u lekciji [Kognitivne teorije učenja](/lekcija/kognitivne-teorije-ucenja)). Teorija postaje sve složenija kako bi obuhvatila iznimke, a postulati se teško mogu provjeriti zasebno.

Hipnoza i Institut za ljudske odnose

Prije teorije ponašanja Hull istražuje hipnozu. U knjizi *Hipnoza i sugestibilnost* (1933.) opisuje stotine pokusa i pristupa hipnozi kao mjerljivoj pojavi povećane podložnosti sugestiji, a ne kao tajanstvenom stanju. Na Yaleu Hull djeluje u okviru Instituta za ljudske odnose, gdje se teorija učenja povezuje s psihoanalizom, antropologijom i sociologijom. Iz tog okruženja izlazi i utjecajna knjiga *Frustracija i agresija* (1939.) Johna Dollarda, Neala Millera i suradnika, koja agresiju objašnjava kao posljedicu blokiranih ciljeva. Pojedine tvrdnje te knjige kasnije su ublažene, ali pokazuju koliko je Hullov pristup bio poticajan.

Sažetak

Clark Hull razvija hipotetičko-deduktivnu teoriju ponašanja s matematičkim postulatima i teorijom smanjenja nagona. Teorija potiče preciznost i velik broj istraživanja, ali je napuštena jer ne objašnjava učenje bez smanjenja nagona i postaje preslozena.

Povezane lekcije

• [Teorija nagona](/lekcija/teorija-nagona)
• [Kognitivne teorije učenja](/lekcija/kognitivne-teorije-ucenja)
• [Edward Tolman](/lekcija/edward-tolman)
• [Što je motivacija?](/lekcija/sto-je-motivacija)
• [Što je psihološka teorija?](/lekcija/sto-je-psiholoska-teorija)

Izvori i literatura

• Hull, C. L. (1943). *Principles of Behavior: An Introduction to Behavior Theory*. Appleton-Century-Crofts.
• Schultz, D. P., & Schultz, S. E. (2015). *A History of Modern Psychology* (11th ed.). Cengage Learning.