B. F. Skinner

Zadnja provjera: listopad 2026.

Burrhus Frederic Skinner (1904.–1990.) jedno je od najutjecajnijih imena psihologije 20. stoljeća. Skinnerovo istraživanje **operantnog uvjetovanja** – učenja kroz posljedice ponašanja – i ideje radikalnog biheviorizma oblikovali su istraživanja, obrazovanje i terapiju. Ova lekcija opisuje Skinnerov rad, a proces podrobnije obrađuje lekcija [Operantno uvjetovanje](/lekcija/operantno-uvjetovanje).

Život i rad

Skinner studira englesku književnost i pokušava pisati, a zatim, nakon čitanja Pavlova i Watsona, doktorira psihologiju na Harvardu 1931. Radi na sveučilištima Minnesota i Indiana, a od 1948. ponovno na Harvardu. Knjiga *Ponašanje organizama* (1938.) postavlja temelje eksperimentalne analize ponašanja (Skinner, 1938). Piše i roman *Walden Two* (1948.) o zajednici uređenoj prema načelima potkrepljenja te knjige *Znanost i ljudsko ponašanje* (1953.) i *Verbalno ponašanje* (1957.).

Ključne ideje

Utjecaj i kritike

Skinnerov rad vodi primijenjenoj analizi ponašanja, programiranom učenju, ekonomijama žetona u ustanovama i bihevioralnim tehnikama u terapiji (više u lekciji [Funkcionalna analiza ponašanja](/lekcija/funkcionalna-analiza-ponasanja)). Rasporedi potkrepljenja pomažu razumjeti ustrajnost ponašanja kod kockanja i u digitalnim aplikacijama.

Kritika Noama Chomskog (1959.) Skinnerova objašnjenja jezika kao naučenog ponašanja jedan je od poticaja kognitivnoj revoluciji (više u lekciji [Razvoj jezika](/lekcija/razvoj-jezika)). Mnogi smatraju da radikalni biheviorizam zanemaruje unutarnje procese i biološke predispozicije. Česta je zabluda da je dijete obitelji Skinner odrastalo u „Skinnerovoj kutiji”: riječ je o zatvorenom, grijanom krevetiću za dojenče, a ne o pokusnoj komori.

Sažetak

B. F. Skinner istražuje operantno uvjetovanje, rasporede potkrepljenja i oblikovanje te zastupa radikalni biheviorizam. Rad ima široke primjene u obrazovanju i terapiji, ali je kritiziran zbog zanemarivanja unutarnjih procesa, osobito u objašnjenju jezika.

Povezane lekcije

Izvori i literatura