Art-terapija

Zadnja provjera: listopad 2026.

Crtanje, slikanje i oblikovanje gline mogu biti način izražavanja onoga što je teško reći riječima. **Art-terapija** (likovna terapija) koristi stvaralački proces i umjetničke materijale u terapijskom odnosu, s ciljem poboljšanja psihičkog zdravlja i dobrobiti. Ova lekcija objašnjava što art-terapija jest, a što nije, kako izgleda, za koga se koristi i što pokazuju istraživanja.

Što je art-terapija

Art-terapija je oblik psihoterapije ili terapijskog rada u kojem se, uz razgovor, koriste likovni mediji: crtanje, slikanje, kolaž, modeliranje. Važno je razlikovati:

• **art-terapiju** – rad s educiranim art-terapeutom, u terapijskom odnosu, s jasnim ciljevima;
• **umjetnost kao hobi ili opuštanje** – primjerice bojanke za odrasle ili tečajeve slikanja, koji mogu biti ugodni i korisni, ali nisu terapija;
• **dijagnostičko tumačenje crteža** – u art-terapiji se crtež obično ne „čita” kao test, nego se o njemu razgovara s osobom koja ga je stvorila.

Za sudjelovanje nije potreban umjetnički talent; naglasak je na procesu, a ne na estetskoj vrijednosti.

Kako izgleda art-terapija

Tipičan susret može uključivati:

1. **uvodni razgovor** o tome kako se osoba osjeća;

2. **stvaralački dio** – slobodno izražavanje ili zadana tema, primjerice „nacrtaj mjesto na kojem se osjećaš sigurno”;

3. **razgovor o radu** – što osoba vidi, što je osjećala dok je stvarala, što joj rad znači.

Art-terapija se provodi individualno ili u skupinama, s djecom i odraslima, u bolnicama, školama, zatvorima i savjetovalištima.

Zašto bi mogla pomoći

• **Neverbalno izražavanje** – osobe kojima je teško govoriti o osjećajima, primjerice djeca ili osobe s traumom, mogu se lakše izraziti slikom.
• **Odmak** – crtež stvara udaljenost od problema, pa se o njemu lakše razgovara.
• **Regulacija emocija** – stvaralački rad može smiriti i usmjeriti pažnju.
• **Osjećaj kompetencije** – stvaranje nečega može povećati samopouzdanje.
• **Terapijski odnos** – kao i u drugim terapijama, odnos s terapeutom važan je čimbenik promjene (više u lekciji [Razlika između osobnog razvoja i psihoterapije](/lekcija/razlika-izmedju-osobnog-razvoja-i-psihoterapije)).

Što pokazuju istraživanja

Sustavni pregled art-terapije kod osoba s nepsihotičnim psihičkim teškoćama pronašao je pozitivne učinke u usporedbi s kontrolnim skupinama u mnogim istraživanjima, primjerice kod depresije, tjeskobe i posttraumatskih simptoma. Autori upozoravaju da su istraživanja raznolika, često mala i različite kvalitete, pa je teško donijeti čvrste zaključke (Uttley i sur., 2015).

Drugim riječima, art-terapija je obećavajuća, ali dokazi nisu jednako snažni kao za najbolje istražene psihoterapije.

Za koga se koristi

• djeca i adolescenti, osobito kada je govor otežan;
• osobe s traumatskim iskustvima, uz oprez i stručnu izobrazbu terapeuta;
• osobe s kroničnim bolestima, primjerice u onkologiji, radi podnošenja bolesti;
• osobe s demencijom, radi poticanja izražavanja i kvalitete života;
• osobe s depresijom i tjeskobom, kao dodatak drugom liječenju.

Ograničenja

• **Nije zamjena za liječenje** ozbiljnih psihičkih poremećaja, nego dodatak.
• **Tumačenje crteža** – popularne tvrdnje da se iz crteža može „pročitati” ličnost ili trauma nisu pouzdane i mogu dovesti do pogrešnih zaključaka.
• **Kvaliteta izobrazbe** – naziv art-terapeut u mnogim zemljama nije zaštićen, pa je važno provjeriti izobrazbu.

Primjer

Luka je izmišljeni desetogodišnjak koji je nakon razvoda roditelja postao povučen i ne želi govoriti o tome. Na art-terapiji crta kuću razdvojenu rijekom, a sebe na mostu. Art-terapeutkinja ne tumači crtež umjesto njega, nego pita: „Kako je biti na tom mostu?” Luka prvi put kaže da se osjeća kao da mora birati između roditelja. Primjer pokazuje kako crtež može otvoriti razgovor, a da se ne „čita” kao dijagnostički test.

Sažetak

Art-terapija koristi stvaralački proces i likovne materijale u terapijskom odnosu i razlikuje se od umjetnosti kao hobija. Može pomoći kroz neverbalno izražavanje, odmak, regulaciju emocija i terapijski odnos. Istraživanja upućuju na pozitivne učinke, ali su raznolika i različite kvalitete, pa je art-terapija najprikladnija kao dodatak drugom liječenju.

Povezane lekcije

• [Muzikoterapija](/lekcija/muzikoterapija)
• [Terapija pokretom](/lekcija/terapija-pokretom)
• [Razlika između osobnog razvoja i psihoterapije](/lekcija/razlika-izmedju-osobnog-razvoja-i-psihoterapije)
• [Znanstvena utemeljenost pristupa osobnom razvoju](/lekcija/znanstvena-utemeljenost-pristupa-osobnom-razvoju)
• [Vođena imaginacija](/lekcija/vodjena-imaginacija)

Izvori i literatura

• Uttley, L., Scope, A., Stevenson, M., Rawdin, A., Taylor Buck, E., Sutton, A., Stevens, J., Kaltenthaler, E., Dent-Brown, K. i Wood, C. (2015). Systematic review and economic modelling of the clinical effectiveness and cost-effectiveness of art therapy among people with non-psychotic mental health disorders. *Health Technology Assessment*, 19(18). [doi.org/10.3310/hta19180](https://doi.org/10.3310/hta19180)