Antipsihotici

Zadnja provjera: listopad 2026.

**Antipsihotici** su lijekovi koji se koriste ponajprije u liječenju psihoza, primjerice shizofrenije, ali i kod bipolarnog poremećaja i nekih drugih stanja. Dijele se na starije, takozvane **prve generacije** (tipične), i novije, **druge generacije** (atipične). Stranica ne sadrži doze ni upute za uzimanje ili prekid.

Kako djeluju

Većina antipsihotika smanjuje djelovanje **dopamina**, prijenosnika u mozgu, tako što blokira njegove receptore. Prema prevladavajućem objašnjenju, kod psihoze je prijenos dopamina u nekim dijelovima mozga pojačan, pa mozak neobične doživljaje i slučajne podražaje doživljava kao vrlo važne, što može pridonijeti halucinacijama i sumanutim idejama. Antipsihotici taj prijenos smanjuju. Isti učinak u drugim dijelovima mozga objašnjava i neke nuspojave, poput ukočenosti i nemira.

Antipsihotici druge generacije djeluju i na druge receptore, primjerice serotoninske, pa imaju drukčiji profil nuspojava: rjeđe izazivaju motoričke nuspojave, ali neki češće izazivaju porast tjelesne težine i metaboličke promjene. Prvi antipsihotik, klorpromazin, otkriven je 1952. (više u lekciji [Razvoj psihofarmakologije](/lekcija/razvoj-psihofarmakologije)).

Antipsihotici najbolje djeluju na takozvane **pozitivne simptome**, poput halucinacija i sumanutosti. Na **negativne simptome**, poput smanjene motivacije i emocionalnog izražavanja, te na teškoće pažnje i pamćenja djeluju slabije (više u lekciji [Shizofrenija](/lekcija/shizofrenija)).

Akutno liječenje

Mrežna meta-analiza 402 istraživanja s više od 53.000 odraslih sa shizofrenijom pokazala je da su antipsihotici u akutnom liječenju smanjili ukupne simptome više od placeba, iako razlika nije bila statistički značajna za šest lijekova. Lijekovi su se znatno razlikovali i u učinku i u nuspojavama, poput sedacije, motoričkih nuspojava i porasta tjelesne težine (Huhn i sur., 2019). Zato ne postoji jedan „najbolji” antipsihotik za sve.

Sprječavanje recidiva

Meta-analiza 65 istraživanja s gotovo 6.500 osoba sa shizofrenijom pokazala je da je nakon godinu dana recidiv imalo 27 % osoba koje su nastavile uzimati antipsihotik i 64 % onih koje su prešle na placebo. Osobe na antipsihoticima rjeđe su ponovno hospitalizirane, ali su češće dobile na tjelesnoj težini, imale motoričke nuspojave i sedaciju (Leucht i sur., 2012). Odluka o dugotrajnom liječenju zato uključuje odvagivanje koristi i nuspojava.

Kako izgleda liječenje

Uznemirenost i nesanica često se smanje unutar nekoliko dana, a halucinacije i sumanutost obično tijekom nekoliko tjedana. Izbor lijeka ovisi o ranijem odgovoru na liječenje, nuspojavama koje osoba najteže podnosi, tjelesnom zdravlju i sklonostima osobe, pa se o njemu odlučuje zajednički (više u lekciji [Zajedničko odlučivanje](/lekcija/zajednicko-odlucivanje)).

Mnogi ljudi tijekom liječenja promijene lijek. U velikom američkom istraživanju osoba s kroničnom shizofrenijom 74 % sudionika prestalo je uzimati prvotno dodijeljeni lijek unutar 18 mjeseci, najčešće zbog nedovoljnog učinka ili nuspojava (Lieberman i sur., 2005). To pokazuje koliko je važno pratiti kako se osoba osjeća i prilagođavati liječenje.

Neki se antipsihotici mogu primati i kao **dugodjelujuće injekcije**, svakih nekoliko tjedana ili mjeseci. Takav oblik nekim ljudima olakšava redovito liječenje, jer ne moraju svakodnevno misliti na tablete.

Kada drugi lijekovi ne pomognu

Kod shizofrenije koja nije odgovorila na prethodna liječenja **klozapin** je, prema meta-analizi, bio učinkovitiji od drugih antipsihotika za pozitivne simptome, kratkoročno i dugoročno. Autori napominju da, ako nema odgovora unutar šest mjeseci, treba razmotriti lijekove s manje nuspojava (Siskind i sur., 2016). Klozapin može izazvati neutropeniju i agranulocitozu – izrazito smanjenje broja neutrofila, bijelih krvnih stanica važnih za obranu od infekcija – pa se tijekom liječenja redovito prati apsolutni broj neutrofila u krvi. Prema revidiranim europskim preporukama iz 2025. kontrole su najčešće na početku liječenja, kada je rizik najveći, a s vremenom se prorjeđuju; osoba se treba odmah javiti liječniku ako primijeti znakove infekcije (Agencija za lijekove i medicinske proizvode, 2025). To praćenje krvne slike odnosi se na rizik agranulocitoze i odvojeno je od praćenja metaboličkih promjena opisanih u nastavku.

Nuspojave

Tjelesno zdravlje

Osobe sa shizofrenijom u prosjeku žive znatno kraće od opće populacije. Meta-analiza je procijenila da im je očekivano trajanje života u prosjeku oko 15 godina kraće, ponajviše zbog tjelesnih bolesti, poput bolesti srca i krvnih žila (Hjorthøj i sur., 2017). Uzroci su brojni, od pušenja i manje tjelesne aktivnosti do slabije dostupne zdravstvene skrbi i metaboličkih nuspojava lijekova. Zato su redovite kontrole tjelesne težine, krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi te podrška zdravijem načinu života važan dio liječenja.

Česte zablude

| Zabluda | Što pokazuju istraživanja |

| --- | --- |

| „Antipsihotici su samo za smirivanje.” | Smiruju i uznemirenost, ali glavni im je učinak smanjenje psihotičnih simptoma i rizika recidiva (Leucht i sur., 2012). |

| „Kada simptomi nestanu, lijek više nije potreban.” | Nakon prekida rizik recidiva u prvoj godini znatno je veći. Odluku o smanjivanju ili prekidu treba donijeti s liječnikom. |

| „Svi antipsihotici su jednaki.” | Razlikuju se i u učinku i osobito u nuspojavama (Huhn i sur., 2019). |

Primjer

Lucija je izmišljena osoba. Nakon prve psihotične epizode počela je uzimati antipsihotik koji je smanjio glasove, ali je u nekoliko mjeseci dobila deset kilograma. Liječnica i ona razgovarale su o mogućnostima: promijenile su lijek, a Lucija se uključila u program tjelesne aktivnosti. Primjer pokazuje da se liječenje prilagođava, a ne svodi samo na propisivanje lijeka.

**Dobro potvrđeno:** antipsihotici smanjuju akutne psihotične simptome i rizik recidiva; klozapin je učinkovitiji kod shizofrenije otporne na liječenje.

**Otvoreno pitanje:** kako za svaku osobu pronaći najbolju ravnotežu između učinka i nuspojava te kod koga se liječenje može postupno smanjiti.

Sažetak

Antipsihotici se koriste ponajprije u liječenju psihoza, ali i kod bipolarnog poremećaja i nekih drugih stanja. Većina smanjuje djelovanje dopamina, a najbolje djeluju na pozitivne simptome poput halucinacija i sumanutosti. Meta-analize pokazuju da smanjuju akutne simptome i rizik recidiva, a klozapin je učinkovitiji kod shizofrenije koja nije odgovorila na druga liječenja. Lijekovi se razlikuju po nuspojavama – metaboličkim i motoričkim – pa izbor ovisi o ravnoteži učinka i nuspojava, a mnogi ljudi tijekom liječenja promijene lijek. Kod starijih osoba s demencijom potreban je poseban oprez, a važna je i briga o tjelesnom zdravlju.

Kamo dalje?

Izvori i literatura