Anne Anastasi

Zadnja provjera: listopad 2026.

Anne Anastasi (1908.–2001.) jedno je od ključnih imena **psihološkog testiranja** i **diferencijalne psihologije**. Udžbenik *Psihološko testiranje* desetljećima je standardni priručnik o tome kako se testovi grade, vrednuju i odgovorno koriste. Ova lekcija opisuje glavne doprinose.

Život i rad

Anne Anastasi odrasta u New Yorku, upisuje fakultet Barnard u petnaestoj godini i doktorira na Sveučilištu Columbia u 21. godini. Radi na fakultetu Barnard i Queens Collegeu, a od 1947. na Sveučilištu Fordham. Godine 1972. vodi Američku psihološku udrugu, a 1987. dobiva američku Nacionalnu medalju za znanost. Udžbenik *Psihološko testiranje* (prvo izdanje 1954.) izlazi u sedam izdanja, posljednje sa Susanom Urbinom (Anastasi i Urbina, 1997).

Ključne ideje

• **Testovi mjere razvijene sposobnosti.** Rezultat na testu odražava ono što je osoba do tog trenutka razvila kroz nasljeđe i iskustvo, a ne urođenu, nepromjenjivu sposobnost. Zato su testovi uvijek vezani uz kulturu i obrazovanje (više u lekciji [Testovi inteligencije](/lekcija/testovi-inteligencije)).
• **„Kako”, a ne „koliko”.** Anastasi tvrdi da je pitanje koliki dio neke osobine potječe od nasljeđa, a koliki od okoline, loše postavljeno, jer nasljeđe i okolina uvijek djeluju zajedno. Bolje je pitati **kako** djeluju i kroz koje mehanizme (Anastasi, 1958; više u lekciji [Nasljednost i njezina ograničenja](/lekcija/nasljednost-i-njezina-ogranicenja)).
• **Odgovorna uporaba testova.** Testovi su korisni samo ako su pouzdani, valjani i primjereno normirani te ako se rezultati tumače u kontekstu. Anastasi upozorava na pretjerano tumačenje malih razlika i na uporabu testova izvan svrhe za koju su razvijeni (više u lekciji [Prava i ograničenja korištenja testova](/lekcija/prava-i-ogranicenja-koristenja-testova)).
• **Diferencijalna psihologija.** Anastasi sustavno pregledava istraživanja individualnih i skupnih razlika te naglašava da se skupine uvelike preklapaju i da razlike među prosjecima ne govore o pojedincima.

Utjecaj i kritike

Anastasin rad oblikuje obrazovanje generacija psihologa u području testiranja i pridonosi razvoju etičkih standarda uporabe testova (više u lekcijama [Psihometrija](/lekcija/psihometrija) i [Što je psihološki test?](/lekcija/sto-je-psiholoski-test)). Rad je pretežno pregledni i metodološki, a ne usmjeren na novu teoriju, pa se ponekad manje cijeni od teorijskih doprinosa. Ideja da su testovi vezani uz kulturu danas je široko prihvaćena, ali se i dalje raspravlja o tome kako napraviti testove što pravednije za različite skupine.

Sažetak

Anne Anastasi sustavno opisuje izradu, vrednovanje i odgovornu uporabu psiholoških testova, naglašava da testovi mjere razvijene sposobnosti vezane uz kulturu i preoblikuje raspravu o nasljeđu i okolini u pitanje kako, a ne koliko, djeluju.

Povezane lekcije

• [Psihometrija](/lekcija/psihometrija)
• [Što je psihološki test?](/lekcija/sto-je-psiholoski-test)
• [Prava i ograničenja korištenja testova](/lekcija/prava-i-ogranicenja-koristenja-testova)
• [Nasljednost i njezina ograničenja](/lekcija/nasljednost-i-njezina-ogranicenja)
• [Lee Cronbach](/lekcija/lee-cronbach)

Izvori i literatura

• Anastasi, A. (1958). Heredity, environment, and the question "How?". *Psychological Review*, 65(4), 197–208. [doi.org/10.1037/h0044895](https://doi.org/10.1037/h0044895)
• Anastasi, A. i Urbina, S. (1997). *Psychological Testing* (7. izd.). Prentice Hall.