Amos Tversky

Zadnja provjera: listopad 2026.

Amos Tversky (1937.–1996.) s Danielom Kahnemanom mijenja razumijevanje ljudskog prosuđivanja i odlučivanja. Njihova istraživanja **heuristika i pristranosti** i **teorija izgleda** temelj su bihevioralne ekonomije. Ova lekcija opisuje Tverskyjev rad i suradnju s Kahnemanom.

Život i rad

Tversky odrasta u Haifi, sudjeluje u izraelskim ratovima u padobranskoj postrojbi i dobiva visoko odlikovanje za hrabrost. Doktorira na Sveučilištu Michigan 1965. u području matematičke psihologije i odlučivanja. Radi na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, gdje krajem 1960-ih počinje suradnja s Danielom Kahnemanom, a od 1978. na Sveučilištu Stanford. Umire 1996.; Nobelova nagrada za ekonomiju, koju Kahneman dobiva 2002. i za zajednički rad, ne dodjeljuje se posthumno.

Ključni doprinosi

• **Heuristike.** Ljudi u procjenama nesigurnih događaja koriste mentalne prečace – **reprezentativnost**, **dostupnost** i **usidrenje** – koji su često korisni, ali dovode do sustavnih pogrešaka (Tversky i Kahneman, 1974; više u lekciji [Heuristike](/lekcija/heuristike)).
• **Pogreška konjunkcije.** U poznatom „problemu Linde” većina sudionika procjenjuje da je vjerojatnije da je osoba bankovna službenica i feministička aktivistica nego samo bankovna službenica, što krši osnovno pravilo vjerojatnosti (Tversky i Kahneman, 1983).
• **Teorija izgleda.** Ljudi procjenjuju ishode kao dobitke i gubitke u odnosu na referentnu točku, gubici teže više od jednakih dobitaka, a male vjerojatnosti precjenjuju se (Kahneman i Tversky, 1979; više u lekciji [Teorija izgleda](/lekcija/teorija-izgleda)).
• **Učinak okvira.** Isti izbor, opisan kao dobitak ili kao gubitak, dovodi do različitih odluka.
• **Model sličnosti.** Tversky opisuje sličnost kao usporedbu zajedničkih i različitih obilježja, što objašnjava zašto sličnost nije uvijek simetrična (Tversky, 1977).

Utjecaj i kritike

Tverskyjev rad utječe na psihologiju, ekonomiju, medicinu, pravo i javne politike (više u lekciji [Donošenje odluka](/lekcija/donosenje-odluka)). Kritičari, osobito Gerd Gigerenzer, upozoravaju da se heuristike prikazuju previše kao pogreške, a da u stvarnom okruženju često daju dobre rezultate, te da se neke pristranosti smanjuju kad se problemi prikažu kao učestalosti umjesto vjerojatnosti (više u lekciji [Je li ljudsko mišljenje racionalno?](/lekcija/je-li-ljudsko-misljenje-racionalno)). Neki noviji radovi raspravljaju i o veličini i općenitosti averzije prema gubitku.

Sažetak

Amos Tversky s Danielom Kahnemanom opisuje heuristike i pristranosti, pogrešku konjunkcije, teoriju izgleda i učinak okvira te razvija model sličnosti. Rad je temelj bihevioralne ekonomije, uz raspravu o tome koliko su heuristike pogreške, a koliko prilagođene strategije.

Povezane lekcije

• [Heuristike](/lekcija/heuristike)
• [Teorija izgleda](/lekcija/teorija-izgleda)
• [Daniel Kahneman](/lekcija/daniel-kahneman)
• [Je li ljudsko mišljenje racionalno?](/lekcija/je-li-ljudsko-misljenje-racionalno)
• [Odlučivanje pod neizvjesnošću](/lekcija/odlucivanje-pod-neizvjesnoscu)

Izvori i literatura

• Kahneman, D. i Tversky, A. (1979). Prospect theory: An analysis of decision under risk. *Econometrica*, 47(2), 263–291. [doi.org/10.2307/1914185](https://doi.org/10.2307/1914185)
• Tversky, A. (1977). Features of similarity. *Psychological Review*, 84(4), 327–352. [doi.org/10.1037/0033-295X.84.4.327](https://doi.org/10.1037/0033-295X.84.4.327)
• Tversky, A., & Kahneman, D. (1974). Judgment under uncertainty: Heuristics and biases. *Science, 185*(4157), 1124–1131. https://doi.org/10.1126/science.185.4157.1124
• Tversky, A. i Kahneman, D. (1983). Extensional versus intuitive reasoning: The conjunction fallacy in probability judgment. *Psychological Review*, 90(4), 293–315. [doi.org/10.1037/0033-295X.90.4.293](https://doi.org/10.1037/0033-295X.90.4.293)