Ambivalentnost i sukob motivacije

Zadnja provjera: listopad 2026.

Što je ambivalentnost?

Ambivalentnost je stanje u kojem osoba istodobno doživljava suprotstavljene osjećaje, stavove ili težnje prema istoj osobi, situaciji ili odluci. Primjerice, osoba može željeti bliskost s nekim, ali se istodobno bojati emocionalne povrijeđenosti. Može biti zadovoljna svojim poslom, a istodobno osjećati potrebu za promjenom.

Ambivalentnost ne znači nužno da osoba ne zna što želi. Moguće je jasno prepoznavati obje strane vlastitog doživljaja, ali osjećati da svaka od njih ima opravdane razloge.

Primjerice, osoba koja razmišlja o preseljenju može se veseliti novim mogućnostima, a istodobno osjećati tugu zbog udaljavanja od obitelji i prijatelja.

Što je sukob motivacije?

Sukob motivacije nastaje kada se dvije ili više motivacijskih tendencija međusobno suprotstavljaju. Osoba može željeti ostvariti više ciljeva koji se ne mogu jednostavno uskladiti ili se može suočiti s izborom između željenog ishoda i mogućih neugodnih posljedica.

Takav sukob može izazvati neodlučnost, napetost, odgađanje odluke ili često mijenjanje mišljenja. Njegov intenzitet ovisi o važnosti ciljeva, njihovoj međusobnoj neusklađenosti i posljedicama koje osoba očekuje.

Sukob motivacije nije uvijek znak problema. Može biti uobičajen dio donošenja odluka, osobito kada su obje mogućnosti važne ili kada svaki izbor uključuje određeni gubitak.

Glavne vrste motivacijskog sukoba

U klasičnoj psihologiji motivacije razlikuju se tri osnovne vrste sukoba.

1. Sukob približavanja i približavanja

Ovaj sukob nastaje kada osoba mora birati između dviju privlačnih mogućnosti.

Primjerice, osoba može birati između dva posla koja nude različite prednosti ili između dvaju putovanja koja želi ostvariti, ali nema vremena ili novca za oba.

Teškoća proizlazi iz toga što obje mogućnosti imaju pozitivne strane. Odluka zahtijeva procjenu prioriteta i prihvaćanje činjenice da se jedna mogućnost možda neće ostvariti.

2. Sukob izbjegavanja i izbjegavanja

Ovaj sukob nastaje kada osoba mora birati između dviju neugodnih mogućnosti.

Primjerice, zaposlenik može birati između razgovora s nadređenim o problemu, koji izaziva strah od sukoba, i nastavka rada u nezadovoljavajućim uvjetima.

Obje mogućnosti uključuju nepoželjne posljedice, zbog čega osoba može odgađati odluku ili pokušavati izbjeći obje opcije.

3. Sukob približavanja i izbjegavanja

Ovaj sukob nastaje kada ista mogućnost istodobno ima privlačne i odbojne značajke.

Primjerice, osoba želi započeti ljubavni odnos jer osjeća privlačnost i želju za bliskošću, ali se boji ranjivosti, odbacivanja ili mogućeg prekida.

Što je neka mogućnost privlačnija, to osoba može snažnije težiti njezinu ostvarenju. Međutim, ako istodobno očekuje ozbiljne negativne posljedice, može osjećati potrebu za povlačenjem.

Takav sukob može dovesti do kolebanja između približavanja i udaljavanja.

Kako nastaje ambivalentnost?

Ambivalentnost može nastati iz više razloga:

• **Suprotstavljene potrebe:** osoba istodobno želi bliskost i autonomiju.
• **Neusklađeni ciljevi:** ostvarenje jednog cilja otežava ostvarenje drugoga.
• **Miješana iskustva:** ista osoba ili situacija povezana je i s ugodnim i s neugodnim iskustvima.
• **Neizvjesnost:** osoba ne može pouzdano predvidjeti posljedice odluke.
• **Sukob vrijednosti:** izbor koji zadovoljava jednu važnu vrijednost može ugroziti drugu.
• **Strah od gubitka:** odabirom jedne mogućnosti osoba se mora odreći druge.

Ambivalentnost može biti prolazna i vezana uz konkretnu odluku, ali se može ponavljati i u određenim područjima života.

Posljedice sukoba motivacije

Kada su suprotstavljeni motivi snažni, osoba može doživjeti:

• otežano donošenje odluka;
• pojačanu zabrinutost i emocionalnu napetost;
• odgađanje djelovanja;
• ponavljano analiziranje prednosti i nedostataka;
• izmjenjivanje približavanja i povlačenja;
• nezadovoljstvo zbog nemogućnosti istodobnog ostvarivanja svih ciljeva.

Dugotrajno kolebanje može iscrpljivati pažnju i otežavati djelovanje. Ipak, razmatranje različitih mogućnosti nije samo po sebi štetno. Ono može pomoći osobi da bolje razumije vlastite prioritete i donese promišljeniju odluku.

Kako se nositi s ambivalentnošću?

Cilj nije nužno ukloniti svaku dvojbu, nego razumjeti suprotstavljene motive i odlučiti kako postupiti.

Prepoznati obje strane sukoba

Korisno je jasno odrediti što osoba želi, a što je istodobno koči.

Primjerice:

• Želim se zbližiti s drugom osobom.
• Bojim se da ću biti povrijeđen.
• Važna mi je bliskost, ali važni su mi i sigurnost i samostalnost.

Prepoznavanje obiju strana omogućuje da se sukob sagleda bez automatskog odbacivanja jednog dijela vlastitog iskustva.

Razlikovati želje, potrebe i strahove

Želja može biti povezana s onim što želimo ostvariti, potreba s onim što nam je važno za dobrobit, a strah s mogućim negativnim ishodom koji nastojimo izbjeći.

Ti se čimbenici mogu preklapati. Razlikovanje ipak može pomoći da se jasnije razumije što utječe na odluku.

Procijeniti posljedice mogućih izbora

Umjesto da se odluka temelji samo na trenutačnoj nelagodi, korisno je razmotriti kratkoročne i dugoročne posljedice svake mogućnosti.

Važno je uključiti i cijenu neodlučivanja jer odgađanje također može imati posljedice.

Prihvatiti da izbor uključuje odricanje

Neke se potrebe i ciljevi ne mogu potpuno ostvariti istodobno. Donošenje odluke ponekad znači prihvatiti da će jedan važan cilj privremeno ili trajno imati prednost pred drugim.

To ne znači da je odabrana mogućnost savršena, nego da je u određenim okolnostima najusklađenija s prioritetima osobe.

Poduzeti mali, konkretan korak

Kada je moguće, osoba može prikupiti dodatne informacije ili iskušati manji korak prije konačne odluke.

Primjerice, prije promjene posla može istražiti uvjete novog radnog mjesta, a prije ozbiljnog razgovora u odnosu može razjasniti što želi reći i što želi saznati.

Ambivalentnost u međuljudskim odnosima

U bliskim odnosima ambivalentnost se može očitovati kao istodobna želja za povezanošću i potreba za udaljavanjem. Osoba može uživati u bliskosti, ali se povući kada odnos postane emocionalno zahtjevniji.

Takvo ponašanje može imati različite uzroke, uključujući strah od povrijeđenosti, nesigurnost, neusklađena očekivanja ili stvarne probleme u odnosu. Samo približavanje i povlačenje nije dovoljno da se utvrdi uzrok.

Važno je razlikovati unutarnji sukob od neusklađenosti između dviju osoba. Ponekad osoba doista istodobno želi i izbjegava bliskost, a ponekad jednostavno ne želi isti odnos ili istu razinu obveze kao druga osoba.

Razumijevanje ambivalentnosti zato zahtijeva promatranje osjećaja, ponašanja, okolnosti i onoga što osoba dosljedno bira.

Zaključak

Ambivalentnost označava istodobno postojanje suprotstavljenih osjećaja ili težnji, dok sukob motivacije nastaje kada se različiti motivi ili ciljevi međusobno ometaju. Oba su fenomena uobičajen dio ljudskog odlučivanja i emocionalnog života.

Prepoznavanje suprotstavljenih motiva može pomoći osobi da bolje razumije vlastite potrebe, procijeni posljedice mogućih izbora i donese odluke koje su usklađenije s njezinim prioritetima. Nije uvijek moguće ukloniti svu nesigurnost, ali je moguće djelovati i kada postoje dvojbe.

Povezane lekcije

• [Sukobi interesa](/lekcija/sukobi-interesa)
• [Ciljevi i namjere](/lekcija/ciljevi-i-namjere)
• [Mješovite emocije](/lekcija/mjesovite-emocije)
• [Emocije i ponašanje](/lekcija/emocije-i-ponasanje)
• [Izbjegavanje emocija](/lekcija/izbjegavanje-emocija)

Izvori i literatura

1. Lewin, K. (1935). *A Dynamic Theory of Personality: Selected Papers*. McGraw-Hill.

2. Miller, N. E. (1944). Experimental studies of conflict. In J. McV. Hunt (Ed.), *Personality and the Behavior Disorders* (Vol. 1, pp. 431–465). Ronald Press.

3. Festinger, L. (1957). *A Theory of Cognitive Dissonance*. Stanford University Press.

4. van Harreveld, F., van der Pligt, J., & de Liver, Y. N. (2009). The agony of ambivalence and ways to resolve it: Introducing the MAID model. *Personality and Social Psychology Review, 13*(1), 45–61. https://doi.org/10.1177/1088868308324518