Alfred Adler

Zadnja provjera: listopad 2026.

Alfred Adler (1870.–1937.) ime je uz koje se veže **individualna psihologija**, pristup koji ličnost promatra kao cjelinu usmjerenu prema ciljevima i u stalnom odnosu s drugim ljudima. Pojmovi poput „kompleksa manje vrijednosti” potječu iz Adlerova rada. Ova lekcija daje kratak pregled Adlerovih ideja, a terapijski pristup opisuje lekcija [Adlerijanski pristup](/lekcija/adlerijanski-pristup).

Život i rad

Adler studira medicinu u Beču i radi u općoj medicinskoj praksi, s posebnim zanimanjem za društvene uvjete zdravlja. Od 1902. sudjeluje u Freudovim sastancima, ali se 1911. odvaja zbog neslaganja o važnosti seksualnosti i osniva vlastito društvo. U Beču 1920-ih pokreće savjetovališta za roditelje i učitelje. Od 1930-ih sve više djeluje u Sjedinjenim Američkim Državama, a umire 1937. tijekom predavačke turneje u Aberdeenu (Schultz i Schultz, 2015).

Ključne ideje

• **Osjećaj manje vrijednosti i kompenzacija.** Svako dijete doživljava se malim i ovisnim; težnja da se to nadvlada pokreće razvoj. Kad je osjećaj manje vrijednosti pretjeran, može voditi povlačenju ili pretjeranoj kompenzaciji (Adler, 1927).
• **Težnja prema cilju.** Ponašanje se bolje razumije kroz ciljeve kojima osoba teži nego kroz uzroke iz prošlosti.
• **Životni stil.** Svaka osoba razvija osobni način pristupanja zadacima života – radu, prijateljstvu i ljubavi.
• **Društveni interes.** Osjećaj povezanosti sa zajednicom i doprinos drugima znak su psihičkog zdravlja (*Gemeinschaftsgefühl*).
• **Redoslijed rođenja.** Adler pretpostavlja da položaj među braćom i sestrama oblikuje ličnost.

Utjecaj i kritike

Adlerove ideje o ciljevima, ohrabrivanju i društvenoj povezanosti utječu na savjetovanje, roditeljske programe i kasnije humanističke i kognitivne pristupe. Naglasak na tumačenju i uvjerenjima prethodi idejama kognitivne terapije.

Empirijska provjera mnogih Adlerovih pojmova ograničena je. Istraživanje na velikim uzorcima pokazalo je da redoslijed rođenja nema smisleni učinak na osobine ličnosti, uz moguću malu razliku u samoprocijenjenoj intelektualnoj sposobnosti (Rohrer i sur., 2015). Popularne tvrdnje o „tipičnom” prvorođencu ili srednjem djetetu zato nisu dobro potkrijepljene.

Adler i obrazovanje

U Beču 1920-ih, u suradnji s gradskim školskim vlastima, Adler i suradnici osnivaju desetke savjetovališta za djecu, roditelje i učitelje. Savjetovanje se često provodi javno, pred učiteljima i roditeljima, kako bi se ideje prenijele i drugima. Naglasak je na **ohrabrivanju** umjesto kažnjavanja i na razumijevanju cilja djetetova ponašanja – primjerice traženja pažnje ili osjećaja važnosti. Te ideje kasnije razvija i popularizira Rudolf Dreikurs, kroz pojmove prirodnih i logičnih posljedica u odgoju. Mnogi današnji roditeljski programi oslanjaju se na slične načelne ideje, iako se njihova djelotvornost provjerava neovisno o Adlerovoj teoriji.

Sažetak

Alfred Adler nakon odvajanja od Freuda razvija individualnu psihologiju, s pojmovima osjećaja manje vrijednosti, kompenzacije, životnog stila i društvenog interesa. Ideje o ciljevima i društvenoj povezanosti utječu na savjetovanje i kasnije pristupe, dok tvrdnje o učinku redoslijeda rođenja na ličnost nisu potvrđene u velikim istraživanjima.

Povezane lekcije

• [Adlerijanski pristup](/lekcija/adlerijanski-pristup)
• [Teorije osobnosti](/lekcija/teorije-osobnosti)
• [Sigmund Freud](/lekcija/sigmund-freud)
• [Osjećaj pripadnosti](/lekcija/osjecaj-pripadnosti)
• [Psihoanaliza](/lekcija/psihoanaliza)

Izvori i literatura

• Adler, A. (1927). *Understanding Human Nature*. Greenberg.
• Rohrer, J. M., Egloff, B. i Schmukle, S. C. (2015). Examining the effects of birth order on personality. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 112(46), 14224–14229. [doi.org/10.1073/pnas.1506451112](https://doi.org/10.1073/pnas.1506451112)
• Schultz, D. P., & Schultz, S. E. (2015). *A History of Modern Psychology* (11th ed.). Cengage Learning.