Albert Bandura

Zadnja provjera: listopad 2026.

Albert Bandura (1925.–2021.) pokazuje da ljudi uče ne samo vlastitim iskustvom, nego i **opažanjem** drugih. Pojam **samoučinkovitosti** – uvjerenja da se može uspješno izvesti neko ponašanje – postaje jedan od najistraživanijih pojmova u psihologiji. Ova lekcija opisuje Bandurin rad.

Život i rad

Bandura odrasta u malom mjestu u kanadskoj pokrajini Alberti, studira na Sveučilištu British Columbia i doktorira na Sveučilištu Iowa 1952. Od 1953. do kraja karijere radi na Sveučilištu Stanford. Početkom 1960-ih s Dorotheom i Sheilom Ross provodi pokuse s lutkom Bobo (Bandura i sur., 1961). Godine 1974. vodi Američku psihološku udrugu. Knjige *Teorija socijalnog učenja* (1977.) i *Društveni temelji mišljenja i djelovanja* (1986.) razvijaju socijalno-kognitivnu teoriju (Bandura, 1986).

Pokusi s lutkom Bobo

Djeca predškolske dobi promatraju odraslu osobu koja udara, baca i viče na veliku lutku na napuhavanje. Kasnije, u sobi s igračkama, djeca koja su gledala agresivni model češće oponašaju ta ponašanja, uključujući točne riječi i pokrete, od djece koja su gledala mirnog modela (Bandura i sur., 1961). U kasnijim pokusima posljedice za model – nagrada ili kazna – utječu na to hoće li djeca ponašanje izvesti, ali ne i na to hoće li ga naučiti.

Ključne ideje

• **Učenje opažanjem.** Ponašanje se uči gledanjem modela; za to su potrebni pažnja, zadržavanje u pamćenju, sposobnost izvedbe i motivacija (više u lekciji [Učenje opažanjem](/lekcija/ucenje-opazanjem)).
• **Samoučinkovitost.** Uvjerenje o vlastitoj sposobnosti utječe na to hoće li osoba pokušati, koliko će se truditi i ustrajati. Glavni izvori su vlastiti uspjesi, opažanje drugih, poticaj i tjelesno stanje (Bandura, 1977; više u lekciji [Samoučinkovitost](/lekcija/samoucinkovitost)).
• **Recipročni determinizam.** Osoba, ponašanje i okolina međusobno utječu jedno na drugo.
• **Moralno isključivanje.** Mehanizmi poput opravdavanja i umanjivanja posljedica omogućuju ljudima da čine štetu, a da ne osjećaju krivnju.

Utjecaj i kritike

Bandurin rad povezuje biheviorizam i kognitivnu psihologiju i utječe na terapiju, obrazovanje, zdravstvene programe i istraživanja medijskog nasilja (više u lekciji [Socijalno učenje](/lekcija/socijalno-ucenje)). Kritičari upozoravaju da pokusi s lutkom Bobo mjere igru s lutkom namijenjenom udaranju, a ne nužno stvarnu agresiju prema ljudima, te da se iz njih ne može izravno zaključiti o dugoročnim učincima medijskog nasilja. Mjere samoučinkovitosti dijelom se preklapaju s očekivanjem ishoda i prošlom izvedbom.

Sažetak

Albert Bandura pokazuje da se ponašanje uči opažanjem modela i razvija socijalno-kognitivnu teoriju, uz pojmove samoučinkovitosti, recipročnog determinizma i moralnog isključivanja. Rad ima široke primjene, uz upozorenja o ograničenjima laboratorijskih pokusa.

Povezane lekcije

• [Učenje opažanjem](/lekcija/ucenje-opazanjem)
• [Socijalno učenje](/lekcija/socijalno-ucenje)
• [Samoučinkovitost](/lekcija/samoucinkovitost)
• [Razlike između samopoštovanja, samopouzdanja i samoefikasnosti](/lekcija/razlike-izmedju-samopostovanja-samopouzdanja-i-samoefikasnosti)
• [Julian Rotter](/lekcija/julian-rotter)

Izvori i literatura

• Bandura, A. (1977). Self-efficacy: Toward a unifying theory of behavioral change. *Psychological Review, 84*(2), 191–215. https://doi.org/10.1037/0033-295X.84.2.191
• Bandura, A. (1986). *Social Foundations of Thought and Action: A Social Cognitive Theory*. Prentice Hall.
• Bandura, A., Ross, D. i Ross, S. A. (1961). Transmission of aggression through imitation of aggressive models. *The Journal of Abnormal and Social Psychology, 63*(3), 575–582. https://doi.org/10.1037/h0045925