Alan Baddeley

Zadnja provjera: listopad 2026.

Alan David Baddeley (r. 1934.) ime je uz koje se, zajedno s Grahamom Hitchom, veže **model radnog pamćenja**. Model mijenja razumijevanje kratkoročnog pamćenja: umjesto jednog spremnika, opisuje sustav više dijelova koji drže i obrađuju informacije tijekom mišljenja. Ova lekcija opisuje Baddeleyjev rad, a radno pamćenje podrobnije obrađuje lekcija [Radno pamćenje](/lekcija/radno-pamcenje).

Život i rad

Baddeley studira u Londonu i Princetonu, a doktorira u Cambridgeu. Radi u Jedinici za primijenjenu psihologiju u Cambridgeu, koju vodi od 1974. do 1995., a zatim na sveučilištima Bristol i York. Uz teorijski rad bavi se i primijenjenim pitanjima, primjerice pamćenjem ronilaca i neuropsihološkom procjenom pamćenja nakon ozljede mozga.

Model radnog pamćenja

Baddeley i Hitch (1974) predlažu da se kratkoročno pamćenje sastoji od više dijelova:

• **fonološka petlja** – kratkotrajno zadržava govorne informacije, uz unutarnje ponavljanje;
• **vidno-prostorni blok** – zadržava i obrađuje slike i prostorne odnose;
• **središnji izvršitelj** – usmjerava pažnju i usklađuje rad ostalih dijelova;
• **epizodički međuspremnik** – dodan 2000., povezuje informacije iz različitih izvora i dugoročnog pamćenja u cjelovite epizode (Baddeley, 2000).

Ključni dokaz za model jest da se dva zadatka koja koriste različite dijelove – primjerice ponavljanje riječi i praćenje točke na zaslonu – mogu izvoditi istodobno uz malo međusobnog ometanja, dok se dva zadatka koja koriste isti dio međusobno ometaju.

Pamćenje i kontekst

U poznatom istraživanju s Duncanom Goddenom ronioci uče riječi na kopnu ili pod vodom. Prisjećanje je bolje kad se odvija u istom okruženju u kojem se učilo (Godden i Baddeley, 1975), što je primjer pamćenja ovisnog o kontekstu (više u lekciji [Kako funkcionira pamćenje?](/lekcija/kako-funkcionira-pamcenje)).

Utjecaj i kritike

Model radnog pamćenja jedan je od najutjecajnijih modela u kognitivnoj psihologiji i utječe na istraživanja učenja, razvoja jezika, čitanja i teškoća u učenju (više u lekciji [Kognitivno opterećenje](/lekcija/kognitivno-opterecenje)). Kritičari upozoravaju da je središnji izvršitelj dugo bio nedovoljno određen, da su dodavani novi dijelovi kako bi se objasnili novi nalazi te da drugi modeli radno pamćenje opisuju kao aktivirani dio dugoročnog pamćenja ili kao kontrolu pažnje. Ponovljivost nalaza o pamćenju ronilaca ovisi o vrsti testa: za prepoznavanje učinak konteksta je slabiji.

Sažetak

Alan Baddeley s Grahamom Hitchom razvija model radnog pamćenja s fonološkom petljom, vidno-prostornim blokom i središnjim izvršiteljem, a kasnije dodaje epizodički međuspremnik. Model je iznimno utjecajan, iako je središnji izvršitelj dugo bio nedovoljno određen i postoje konkurentni modeli.

Povezane lekcije

• [Radno pamćenje](/lekcija/radno-pamcenje)
• [Modeli pamćenja: pregled](/lekcija/modeli-pamcenja-pregled)
• [Kratkoročno i dugoročno pamćenje](/lekcija/kratkorocno-i-dugorocno-pamcenje)
• [Kognitivno opterećenje](/lekcija/kognitivno-opterecenje)
• [George A. Miller](/lekcija/george-a-miller)

Izvori i literatura

• Baddeley, A. (2000). The episodic buffer: A new component of working memory? *Trends in Cognitive Sciences, 4*(11), 417–423. https://doi.org/10.1016/S1364-6613(00)01538-2
• Baddeley, A. D., & Hitch, G. (1974). Working memory. U G. H. Bower (ur.), *Psychology of Learning and Motivation* (Vol. 8, str. 47–89). Academic Press. https://doi.org/10.1016/S0079-7421(08)60452-1
• Godden, D. R. i Baddeley, A. D. (1975). Context-dependent memory in two natural environments: On land and underwater. *British Journal of Psychology*, 66(3), 325–331. [doi.org/10.1111/j.2044-8295.1975.tb01468.x](https://doi.org/10.1111/j.2044-8295.1975.tb01468.x)