Abraham Maslow

Zadnja provjera: listopad 2026.

Abraham Harold Maslow (1908.–1970.) jedno je od utemeljiteljskih imena humanističke psihologije, koja se predstavlja kao „treća sila” uz psihoanalizu i biheviorizam. **Hijerarhija potreba** jedan je od najpoznatijih modela u psihologiji, iako se u popularnom obliku prikazuje drukčije nego u Maslowljevu izvornom opisu. Ova lekcija opisuje Maslowljev rad i status modela.

Život i rad

Maslow odrasta u Brooklynu, a doktorira na Sveučilištu Wisconsin pod mentorstvom Harryja Harlowa, istražujući ponašanje primata. U New Yorku dolazi u kontakt s Alfredom Adlerom, Karen Horney i gestalt-psiholozima. Od 1951. radi na Sveučilištu Brandeis. Članak „Teorija ljudske motivacije” (1943.) iznosi hijerarhiju potreba, a knjiga *Motivacija i ličnost* (1954.) razvija ideju samoaktualizacije. Sudjeluje u osnivanju časopisa i udruge za humanističku psihologiju, a 1967. vodi Američku psihološku udrugu (Schultz i Schultz, 2015).

Ključne ideje

• **Hijerarhija potreba.** Fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, pripadanjem i ljubavlju, poštovanjem te samoaktualizacijom. Kad su osnovnije potrebe relativno zadovoljene, važnije postaju više potrebe (Maslow, 1943; više u lekciji [Potrebe i motivacija](/lekcija/potrebe-i-motivacija)).
• **Potrebe nedostatka i rasta.** Niže potrebe pokreće nedostatak, a samoaktualizaciju težnja prema rastu.
• **Samoaktualizacija.** Ostvarivanje vlastitih mogućnosti. Maslow opisuje osobine ljudi koje smatra samoaktualiziranima, poput prihvaćanja sebe i drugih, spontanosti i usmjerenosti na probleme izvan sebe.
• **Vršna iskustva.** Trenuci snažne radosti, smislenosti i povezanosti.

Utjecaj i kritike

Maslowljeve ideje utječu na humanističku psihologiju, menadžment, obrazovanje i pozitivnu psihologiju. Istraživanje na velikom međunarodnom uzorku pokazalo je da su zadovoljenje osnovnih potreba i dobrobit povezani u mnogim kulturama, ali ne u strogom redoslijedu: potrebe za društvenošću i poštovanjem povezane su s dobrobiti i kad osnovne potrebe nisu zadovoljene (Tay i Diener, 2011).

Poznata **piramida** nije Maslowljevo djelo: grafički prikaz nastaje kasnije u literaturi o menadžmentu i sugerira krutu hijerarhiju koju Maslow ne zastupa. Popis samoaktualiziranih osoba temelji se na Maslowljevu izboru povijesnih i suvremenih ljudi koje Maslow osobno cijeni, pa je metoda vrlo subjektivna.

Sažetak

Abraham Maslow opisuje hijerarhiju potreba i samoaktualizaciju te pridonosi nastanku humanističke psihologije. Potrebe su u mnogim kulturama povezane s dobrobiti, ali ne u strogom redoslijedu, a piramida kao prikaz nije Maslowljevo djelo.

Povezane lekcije

• [Potrebe i motivacija](/lekcija/potrebe-i-motivacija)
• [Što je motivacija?](/lekcija/sto-je-motivacija)
• [Carl Rogers](/lekcija/carl-rogers)
• [Pozitivna psihologija](/lekcija/pozitivna-psihologija)
• [Motivacija i smisao](/lekcija/motivacija-i-smisao)

Izvori i literatura

• Maslow, A. H. (1943). A Theory of Human Motivation. *Psychological Review, 50*(4), 370–396. https://doi.org/10.1037/h0054346
• Schultz, D. P., & Schultz, S. E. (2015). *A History of Modern Psychology* (11th ed.). Cengage Learning.
• Tay, L. i Diener, E. (2011). Needs and subjective well-being around the world. *Journal of Personality and Social Psychology*, 101(2), 354–365. [doi.org/10.1037/a0023779](https://doi.org/10.1037/a0023779)