Aaron T. Beck

Zadnja provjera: listopad 2026.

Aaron Temkin Beck (1921.–2021.) ime je uz koje se veže **kognitivna terapija**, danas jedan od najistraživanijih oblika psihoterapije. Beckov model, prema kojem iskrivljeni obrasci mišljenja održavaju depresiju i tjeskobu, postaje temelj kognitivno-bihevioralne terapije. Ova lekcija opisuje Beckov rad, a terapiju podrobnije obrađuje lekcija [Kognitivno-bihevioralna terapija](/lekcija/kognitivno-bihevioralna-terapija).

Život i rad

Beck odrasta u Providenceu, studira medicinu na Sveučilištu Yale i specijalizira psihijatriju, a obrazuje se i u psihoanalizi. Na Sveučilištu Pennsylvania krajem 1950-ih istražuje snove depresivnih pacijenata s namjerom da potvrdi psihoanalitičku ideju o „agresiji okrenutoj prema sebi”, ali nalazi drukčije: u snovima i mislima prevladavaju teme gubitka, neuspjeha i bezvrijednosti. Na temelju toga razvija kognitivni model depresije (Beck, 1967), a s Johnom Rushom, Brianom Shawom i Garyjem Emeryjem objavljuje priručnik *Kognitivna terapija depresije* (1979.) (Beck i sur., 1979). Godine 1994. s Judith Beck osniva Institut Beck za kognitivno-bihevioralnu terapiju.

Ključne ideje

Utjecaj i kritike

Kognitivna terapija proširuje se na tjeskobu, poremećaje ličnosti, psihoze i druge teškoće, a meta-analize potvrđuju djelotvornost kognitivno-bihevioralne terapije za depresiju i anksiozne poremećaje (Cuijpers i sur., 2016; više u lekciji [Učinkovitost psihoterapije](/lekcija/ucinkovitost-psihoterapije)). Istraživanja ipak pokazuju da se kognitivna terapija po djelotvornosti često ne razlikuje mnogo od drugih kvalitetnih psihoterapija i da poboljšanje ponekad nastupa prije promjene misli, pa mehanizam djelovanja nije posve jasan. Bihevioralna aktivacija, bez rada na mislima, za depresiju se pokazala podjednako djelotvornom (više u lekciji [Bihevioralna aktivacija](/lekcija/bihevioralna-aktivacija)).

Sažetak

Aaron T. Beck razvija kognitivnu terapiju i model depresije s kognitivnom trijadom, automatskim mislima, distorzijama i shemama te Beckov inventar depresije. Kognitivna terapija ima snažnu empirijsku potporu, iako mehanizam djelovanja nije posve razjašnjen.

Povezane lekcije

Izvori i literatura